Šta je neurokognitivni poremećaj?

Saznajte šta je neurokognitivni poremećaj, njegovi uzroci, simptomi i lečenje. Detaljan vodič o demenciji i blagim kognitivnim poremećajima.
Šta je neurokognitivni poremećaj?
Foto: Copilot.ai
Neurokognitivni poremećaj je medicinski termin koji opisuje stanja u kojima dolazi do smanjenja kognitivnih sposobnosti, poput pamćenja, koncentracije, planiranja ili rešavanja problema. Ovi poremećaji nastaju usled oštećenja mozga izazvanih različitim uzrocima, a mogu značajno uticati na kvalitet života. U ovom članku saznajte sve o uzrocima, simptomima, vrstama i lečenju ovog stanja.

Šta uzrokuje neurokognitivne poremećaje?

Neurokognitivni poremećaji mogu biti posledica različitih faktora koji oštećuju mozak ili narušavaju njegovo normalno funkcionisanje. Neki od najčešćih uzroka uključuju:

  • Neurodegenerativne bolesti: Alchajmerova bolest, Parkinsonova bolest, frontotemporalna demencija.
  • Vaskularni problemi: Moždani udar ili hronično smanjeni protok krvi u mozgu.
  • Traumatske povrede mozga: Povrede usled udaraca ili nesreća.
  • Infekcije: HIV, encefalitis ili meningitis.
  • Zloupotreba supstanci: Dugotrajna upotreba alkohola ili droga.
  • Metabolički poremećaji: Nedostatak vitamina B12 ili problemi sa štitnom žlezdom.

Vrste neurokognitivnih poremećaja

Neurokognitivni poremećaji se dele na dve osnovne kategorije, u zavisnosti od težine:

1. Blagi neurokognitivni poremećaj

Ovo stanje podrazumeva blage poteškoće u kognitivnim funkcijama, poput zaboravljanja imena ili poteškoća u organizaciji zadataka. Osoba i dalje može da obavlja većinu svakodnevnih aktivnosti bez značajnih problema. Blagi neurokognitivni poremećaj često može biti rani znak ozbiljnijih stanja, poput demencije, ali ne mora uvek napredovati.

2. Teški neurokognitivni poremećaj (demencija)

Teški neurokognitivni poremećaj, poznatiji kao demencija, označava ozbiljan pad kognitivnih sposobnosti koji ometa svakodnevni život. Osobe sa ovim stanjem često gube sposobnost samostalnog funkcionisanja, imaju poteškoće sa govorom, pamćenjem ili donošenjem odluka. Alchajmerova bolest je najčešći oblik demencije.

Povezane vesti

Svi neurokognitivni poremećaji su demencija, zar ne?

Ne, nisu svi neurokognitivni poremećaji demencija. Demencija je samo jedna, teža kategorija neurokognitivnih poremećaja. Blagi neurokognitivni poremećaji ne spadaju u demenciju jer ne uzrokuju značajne smetnje u svakodnevnom životu. Važno je razlikovati ova dva stanja jer rana dijagnoza može omogućiti bolje upravljanje simptomima.

Kako se dijagnostikuje neurokognitivni poremećaj?

Dijagnostika neurokognitivnih poremećaja zahteva sveobuhvatan pristup:

  • Neuropsihološka testiranja: Procenjuju pamćenje, pažnju, jezik i druge kognitivne funkcije.
  • Snimanje mozga: MRI ili CT skeniranje pomažu u otkrivanju strukturnih promena u mozgu.
  • Laboratorijski testovi: Krvne analize mogu isključiti uzroke poput nedostatka vitamina ili infekcija.
  • Klinička procena: Lekar razgovara sa pacijentom i porodicom o simptomima i istoriji bolesti.

Rana dijagnoza je ključna jer omogućava pravovremeno lečenje i usporavanje progresije bolesti.

Lečenje i upravljanje neurokognitivnim poremećajima

Lečenje zavisi od uzroka poremećaja i može uključivati:

  • Medikamentna terapija
  • Lekovi poput inhibitora acetilholinesteraze (za Alchajmerovu bolest) ili antidepresiva mogu pomoći u ublažavanju simptoma. U slučaju vaskularnih problema, lekovi za kontrolu krvnog pritiska ili holesterola su česti.

Terapije i promene životnog stila

Kognitivna terapija, fizikalna terapija i vežbe za mozak mogu pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija. Zdrava ishrana, redovna fizička aktivnost i društvena angažovanost takođe igraju važnu ulogu.

Podrška porodice i zajednice

Porodica i negovatelji imaju ključnu ulogu u pružanju emocionalne podrške i pomoći u svakodnevnim aktivnostima. Grupe za podršku takođe mogu biti korisne za pacijente i njihove porodice.

Prevencija i rani znaci

Iako nije svaki neurokognitivni poremećaj moguće sprečiti, određene mere mogu smanjiti rizik:

  • Zdrava ishrana, poput mediteranske dijete.
  • Redovna fizička i mentalna aktivnost.
  • Izbegavanje pušenja i prekomerne konzumacije alkohola.
  • Kontrola hroničnih bolesti, poput dijabetesa ili hipertenzije.

Rani znaci uključuju zaboravljanje nedavnih događaja, poteškoće u pronalaženju reči ili gubitak orijentacije u poznatom okruženju. Ako primetite ove simptome, obratite se lekaru.

Neurokognitivni poremećaji su složena stanja koja zahtevaju pažnju i brigu. Rano prepoznavanje simptoma i pravovremena dijagnoza mogu značajno poboljšati kvalitet života pacijenata. Ako vi ili vaši bližnji imate zabrinutosti u vezi sa kognitivnim funkcijama, konsultujte se sa stručnjakom za dalju procenu i podršku.

Povezane vesti

Dnevni horoskop za 8. oktobar 2025. Saznajte raposred planeta

Dnevni horoskop za 8. oktobar 2025.

Svet Plus
uto, 7. oktobar
Dnevni horoskop za 9. oktobar 2025. Saznajte raposred planeta

Dnevni horoskop za 9. oktobar 2025.

Svet Plus
sre, 8. okt | 19:46
Dnevni horoskop za 7. oktobar 2025. Saznajte raposred planeta za svaki znak.

Dnevni horoskop za 7. oktobar 2025.

Svet Plus
pon, 6. oktobar
Dnevni horoskop za 2. oktobar 2025. Saznajte raposred planeta za svaki znak.

Dnevni horoskop za 2. oktobar 2025.

Svet Plus
sre, 1. oktobar

Najčitanije vesti!

Patike koje smrde jako nakon treninga

Zašto patike posle treninga neprijatno mirišu: 4 razloga i rešenja za svežinu

Svet Plus
pet, 3. oktobar
Čajevi koji su dobri sezonski

Lekovita mešavina koja štiti od bolesti Jačanje imuniteta tokom sezonskih prelaza

Svet Plus
pon, 29. sep | 09:59
Dr Petar Otašević objašnjava razlike između muškog i ženskog infarkta u emisiji Žena za sva vremena

Žene kasnije dobijaju infarkt, ali češće umiru - objašnjava kardiolog

Svet Plus
sre, 8. okt | 21:43
Kupka koja poboljšava cirkulaciju

Spa tretman stopala kod kuće: kako mali trikovi poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju stres

Svet Plus
pon, 6. oktobar

Najnovije vesti!

Dr Petar Otašević objašnjava razlike između muškog i ženskog infarkta u emisiji Žena za sva vremena

Žene kasnije dobijaju infarkt, ali češće umiru - objašnjava kardiolog

Svet Plus
sre, 8. okt | 21:43
Kupka koja poboljšava cirkulaciju

Spa tretman stopala kod kuće: kako mali trikovi poboljšavaju cirkulaciju i smanjuju stres

Svet Plus
pon, 6. oktobar
Patike koje smrde jako nakon treninga

Zašto patike posle treninga neprijatno mirišu: 4 razloga i rešenja za svežinu

Svet Plus
pet, 3. oktobar
Koliko minuta hoda je zdravo za naše srce

Hodanje i zdravlje: koliko minuta vam je dovoljno za mozak, srce i energiju

Svet Plus
sre, 1. oktobar