Čovek i pas: Evoluciona greška ili najveći paradoks prirode?

Kada posmatramo prirodu, teško je ne primetiti jednu fascinantnu činjenicu. Bez obzira da li govorimo o vuku u šumi, orlu na planinskim vrhovima, delfinu u okeanu ili mravu u zemlji, svako živo biće deluje kao da tačno zna gde pripada.
Čovek i pas: Evoluciona greška ili najveći paradoks prirode?
Foto: Freepik.com
Njegovo telo, nervni sistem, ponašanje i način života razvijali su se milionima godina u skladu sa okruženjem u kojem živi.

Priroda nije stvarala savršena bića. Stvarala je bića sposobna da se prilagode.

Moć prilagođavanja: Gde je nestao ljudski mir?

Sa druge strane: čovek. Jedino biće koje nije moralo da se prilagođava svetu oko sebe, već je dobilo sposobnost da svet prilagođava sebi. Čovek može da gradi gradove usred pustinja, da osvetli noć kao da je dan, da promeni tokove reka, kontroliše temperaturu prostora u kojem živi i proizvodi hranu hiljadama kilometara daleko od mesta gde je nastala. Nijedna druga vrsta na planeti nema takvu moć. Međutim, upravo tu počinje jedan od najvećih paradoksa prirode.

Što je čovek više ovladao okruženjem, kao da je sve manje uspevao da ovlada samim sobom.

Nikada u istoriji nismo imali više udobnosti. Nikada više izbora. Nikada više mogućnosti da odlučujemo gde ćemo živeti, šta ćemo jesti, sa kim ćemo graditi odnose i kako ćemo organizovati svoj život.

Istovremeno, nikada nije bilo više anksioznosti, hroničnog umora, poremećaja spavanja, emocionalne iscrpljenosti i osećaja unutrašnje nestabilnosti. Kao da smo osvojili spoljašnji svet, a izgubili vezu sa unutrašnjim.

Povezane vesti

Možda zvuči provokativno, ali ponekad izgleda da je čovek jedina vrsta koja sistematski stvara uslove koji umanjuju kvalitet sopstvenog života.

Pri tome ne govorim samo o ratovima, zagađenju ili društvenim sukobima. Govorim o svakodnevnim odlukama. O načinu na koji jedemo, spavamo, radimo, gradimo odnose i organizujemo svoje okruženje. Imamo slobodu da biramo, ali veoma često biramo ono što nas udaljava od ravnoteže.

U svom sunovratu čovek sa sobom povlači i sve one koje voli: svoju porodicu, svoju decu i životinje sa kojima deli život. Zbog toga ovo nije samo priča o čoveku. Ovo je i priča o psu.

Život u civilizaciji: Zašto savremeni pas gubi tlo pod nogama?

Tokom većeg dela svoje istorije pas je živeo u svetu koji je bio relativno predvidiv. Smene dana i noći bile su jasne. Mirisi su dolazili iz prirode. Zvuci su uglavnom imali značenje povezano sa opstankom. Nervni sistem razvijao se u okruženju koje je bilo daleko jednostavnije od sveta u kojem danas živimo. Savremeni pas, međutim, više ne živi u prirodi.

On živi u ljudskoj civilizaciji. Živi okružen saobraćajem, ekranima, veštačkom rasvetom, bukom, hemikalijama, neprekidnim promenama rasporeda i ogromnom količinom stimulacije koju njegov nervni sistem mora svakodnevno da obradi.

Da li su problemi u psima ili u svetu koji smo stvorili?

Ironično, mnogi problemi koje danas pripisujemo psima možda nisu nastali u njima. Možda su nastali u okruženju koje smo stvorili.

Često govorimo o anksioznim psima, reaktivnim psima ili preosetljivim psima.

Mnogo ređe postavljamo pitanje da li je moguće da se nervni sistem psa jednostavno pokušava prilagoditi uslovima života koje nijedna generacija pre njega nije poznavala.

Da bismo razumeli zašto je to važno, moramo se vratiti jednom od najvažnijih principa biologije. Homeostazi. 

A o tome čitamo se u sledećoj kolumnu. 

Autor kolumne: Saša Riess

📸 Instagram

Povezane vesti

Kuvana hrana na stolu tokom leta pre odlaganja u frižider

Koliko dugo kuvana hrana sme da stoji van frižidera tokom leta?

Svet Plus
sub, 25. jul
Jupiter u Lavu donosi ogroman uspeh za ova 4 znaka Zodijaka

Veliki finansijski preokret od 30. juna: Jupiter u Lavu donosi ogroman uspeh za ova 4 znaka Zodijaka

Svet Plus
pet, 26. jun | 10:45
Žena nasmejana jede lubenicu i uživa u lepom vremenu

Voće leti: Kada smete da ga jedete ako želite da smršate

Svet Plus
1. jul 2025.
 Nasmejani dečak sedi pored porodice i sa velikim uzbuđenjem otvara rođendanski poklon u kojem se nalaze bojanka, bojice, flomasteri i čokoladica.

Kada su jednostavne stvari prestale da budu zanimljive?

Svet Plus
sre, 24. jun

Najčitanije vesti!

Pas u prirodi Bethoven sa ozbiljnim izrazom lica

Psi sa filmskog platna i treći talas evolucije: između slobodne volje i toka života

Svet Plus
24. avgust 2025.
Čovek i pas oči u oči

Kultura konflikta: Kako sukobi postaju putokazi ka harmoniji

Svet Plus
5. oktobar 2025.
Pas sa tužnim pogledom gleda u gazdu dok leži na podu

“Nevidljivi lanci: Kako smo pse oslobodili, a njihove duše zarobili”

Svet Plus
16. novembar 2025.
istina o ishrani za pese koju retko ko razume

Zašto generička hrana za pse ne postoji: istina o ishrani koju retko ko razume

Svet Plus
ned, 15. februar

Najnovije vesti!

Šesto čulo pasa: Vrhovni arhitekta njihove stvarnosti

Šesto čulo pasa: Vrhovni arhitekta njihove stvarnosti

Svet Plus
ned, 26. jul | 21:14
Osećanj krivice za psa

Stres u svakom zalogaju hrane

Svet Plus
ned, 19. jul
Krupni plan ruke vlasnika koja nežno mazi psa po glavi, dok pas opušteno žmuri i pokazuje znake uživanja, ilustrujući koncept afektivnog dodira.

Dodir kao zamka ljubavi

Svet Plus
ned, 12. jul
Zabrinuti pas posmatra vlasnika kako drži upaljenu mirisnu sveću u dnevnoj sobi.

Miris sunovrata moderne ljubavi: Kako smo svet mirisa pretvorili u hemijsko oružije usmereno protiv pasa

Svet Plus
pon, 6. jul